VODIČ · 7 MIN ČITANJA

Zašto inox ograda uz more potamni — i kako to spriječiti.

Ako ste na obali vidjeli inox ogradu s narančastim mrljama, gotovo sigurno nije bio problem u „lošem inoxu“ — nego u pogrešnoj klasi, pogrešnom alatu ili mjestu koje kiša nikad ne ispere. Ovo je sve što o posolici objašnjavamo klijentima prije nego što potpišu ponudu.

304 VS 316LPRAVILO 5 KMSMEĐE MRLJEZAVJETRINABURAODRŽAVANJE

Posolica nije „malo soli u zraku“.

Kad vjetar razbija valove, sitne kapljice mora ostaju u zraku i putuju kopnom. Voda iz njih ispari, a kloridna sol se slijeti na svaku površinu — auto, prozor, ogradu. Na metalu to nije prašina koja se otrese: sol vuče vlagu iz zraka i pravi tanki sloj slane vode koji ostaje aktivan danima.

Kloridi su jedina stvar koja ozbiljno smeta nerđajućem čeliku. Oni lokalno probijaju pasivni sloj kroma koji inox štiti i pokreću točkastu (pitting) koroziju. Zato se uz more ne bira materijal po izgledu, nego po tome koliko klorida trpi.

Smeđe mrlje najčešće nisu hrđa vaše ograde.

Devet od deset „zahrđalih“ ograda koje pregledamo ima zdrav inox ispod mrlje. Ono što hrđa su čestice običnog čelika koje su na površinu došle sa strane: prašina od brusilice na kojoj se prije rezala armatura, iskre s gradilišta, žičana četka, opiljci u transportu. Te čestice hrđaju u nekoliko dana i ostavljaju smeđi trag na inoxu.

Rješenje je u radioni, a ne u kemikalijama: alat i diskovi koji nikad ne diraju ugljični čelik, odvojeni stolovi za inox, i pasivizacija nakon varenja. Nakon toga površina se sama obnavlja na zraku.

Test za vlasnika: ako mrlju možete izbrisati krpom s malo Autosola i inox ostane sjajan — to je bila strana čestica, ne vaša ograda.

304 i 316L: razlika je 2 % molibdena.

Oba su nerđajuća, oba izgledaju identično prvi dan. Razlika se vidi kroz treću, četvrtu i petu zimu — i zato uz more ne štedimo na klasi.

	AISI 304	AISI 316L
Legura	18 % Cr, 8 % Ni	16 % Cr, 10 % Ni, 2 % Mo
Otpornost na kloride	osjetljiv	bitno viša
Gdje ga koristimo	unutra, > 5 km od mora	obala, brodovi, bazeni
Razlika u cijeni ograde	osnovica	skuplji — točna razlika u ponudi

„L“ u 316L znači niži ugljik — manje osjetljive zone oko vara.

Pravilo 5 kilometara.

Koliko soli stigne do vas ovisi o udaljenosti od mora, ali i o tome je li put otvoren. Bura nosi aerosol preko golog krša daleko u zaleđe; gusta borova šuma zaustavi ga u par stotina metara. Ovo je okvir po kojem preporučujemo klasu.

0 – 100 m

316L, obavezno.

Prvi red, riva, terasa nad valovima. Sol dolazi svaki dan, ne samo s burom.

100 m – 1 km

316L ili plastificirani aluminij.

304 ovdje preživi, ali ne bez mrlja — ne preporučujemo ga.

1 – 5 km

Aluminij ili 304.

Sol dolazi samo s jakom burom. Ispiranje kišom većinom je dovoljno.

> 5 km

304 je dovoljan.

Plaćati 316L nema smisla — bolje uložiti u obradu i ispunu.

Kapljice kiše na inox ogradi — kiša ispire sol koja bi inače ostala na metalu

Zavjetrina hrđa prva. Kiša je, ironično, korisna.

Sol koju kiša ispere ne radi štetu. Sol koja ostane — radi. Zato prve mrlje nalazimo na mjestima koja izgledaju „zaštićeno“: ispod nadstrešnice i balkona iznad, na donjoj strani rukohvata, u spojevima i ispod poklopca stupa, na strani ograde okrenutoj od kiše.

PROVJERITE PRVO

Donju stranu rukohvata, spoj stupa i ploče, dio ispod nadstrešnice.

ŠTO RADITI

Ta mjesta ispirati crijevom namjerno — kiša tamo ne dolazi.

Bura radi dvije stvari odjednom.

Prvo, donosi sol dublje u kopno nego bilo koji drugi vjetar na Jadranu. Drugo, mehanički napada ogradu: udari u refulima, vibracija ispune, pijesak i sitni kamenčići koji brusi po površini i lokalno oštećuju pasivni sloj. Ograda uz more zato ne mora biti samo od pravog materijala — mora biti i konstruktivno mirna: kraći raspon između stupova, debljina zida 2 mm umjesto 1,5, sidrenje u beton s A4 vijcima i ispuna koja ne lupa.

Šest stvari koje sprječavaju mrlje.

Prava klasa od početka.

316L u prvom redu, uključujući vijke i sidrene ploče. Jedan ugljični vijak upropasti cijelu ogradu.

Čist alat.

Diskovi i četke koji nikad nisu dirali ugljični čelik, odvojen radni stol.

Obrada vara.

Uklanjanje oksida i pasivizacija — var je najosjetljivije mjesto na cijeloj ogradi.

Gladi lice.

Što je površina finije polirana, manje soli i vlage se na njoj zadržava.

Ispiranje slatkom vodom.

Nakon bure ili jačeg juga — crijevo, pet minuta, bez ikakvih sredstava.

Nikad klor i kiseline.

Sredstva za kupaonicu, izbjeljivač i „sredstvo za hrđu“ oštećuju inox trajno.

ODRŽAVANJE

Održavanje inox ograde uz more — jedna stranica.

Isto uputstvo koje ide uz svaku izrađenu ogradu. Nema skupih sredstava i nema servisa dva puta godišnje — ima crijevo, blagi deterdžent i pet minuta.

SVAKA BURAIsperite slatkom vodom, posebno donju stranu rukohvata i dijelove pod krovom.

2× GODIŠNJEMekana krpa, voda i blagi deterdžent za suđe. Brišite u smjeru brušenja.

1× GODIŠNJEAutosol ili pasta za inox na mjesta koja su potamnila — vrati sjaj i zatvori površinu.

NIKADŽičana četka, čelična vuna, klor, sredstva za hrđu i kiseli deterdženti.

POZOVITE NASAko se mrlja ne briše ili se pojavi na varu — javite se, dolazimo pogledati.

Zatražite uputstvo ›

Pošaljite fotografiju svoje ograde — recimo vam što je.

Ako već imate mrlje, na fotografiji se najčešće vidi je li riječ o stranoj čestici, o pogrešnoj klasi ili o varu. Odgovor je besplatan i ne obvezuje ni na što.

Pošaljite fotografiju mrlja ›